|
|
Kornati su najgušća otočna skupina na cijelom
Sredozemlju. Smješteni su između otoka Žirja, Dugog otoka i
Pašmana. Arhipelag je podjeljeno u dvije skupine: Donje Kornate
i Gornje Kornate. Donje Kornate čine otoci Sit i Žut i otoci
oko njih, a Gornje Kornate otok Kornat i obližnji otoci.
Od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog
izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i
bogate morske flore i faune proglašeno 1980.g. nacionalnim
parkom.
Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima
su klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema
otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona)
pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Najviši kornatski
klifovi su na otoku Klobučaru (80 metara), na Mani (65 metara),
Rašipu velom (64 metra) itd. Podmorski nastavci tih klisura
dosežu i do 100 metara dubine.
Pored klifova i najrazličitijih oblika pojedinih otoka od
zanimljivosti se ističu i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji
se nalaze izmedju Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa
je ustvari pličak prokopan za plovidbu još u rimsko doba o
ćemu svjedoče i arheoloski nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade
i vivarija-bazena za ribu iz 1. stoljeca n.e.).
Specifična pojava je i Vela ploča ili Magazinova škrila, 9100m2
velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m)
najvišeg vrha na Kornatu.
Krstareći prvi puta Kornatima svakom čovjeku, nautičaru ili
izletniku odmah upadaju u oči stotine metara dugi tzv. suhozidi,
izgrađeni ľuljavim rukama naših pradjedova. i po buri i po
ljetnoj žezi, ti zidovi su građeni da bi sačuvali posjed i
zaštitili svoj "pašnjak" te spriječili prelazak
ovaca iz jednog posjeda na drugi. Na otoku Kornatu npr. dužina
tih zidova iznosi 70 km.
Središte života na ovim otocima nekada je bilo oko polja
Tarca, nad kojim dominira tvrđava Tureta, građena negdje u
6. st. Tu je smještena i crkvica Gospe od Tarca, Kraljice
Mora sagrađena na ostacima starokršćanske crkve iz 16. st.
Vjernici s otoka Murtera svake godine, prve nedjelje u srpnju,
hodočaste gospi od Tarca, a zavjetna procesija brodovima jedan
je od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.
Danas Kornati nisu stalno naseljeni, ali težačke i ribarske
kućice, razasute po pitomim, dobro zaštićenim uvalama Žuta,
Site, Kornata i pripadajućih otoka, odaju prisustvo njihovih
vlasnika. Danas su ti porti, pretvoreni u restorane i smještajne
objekte namijenjene "robinzonskom" turizmu, postali
omiljena odredišta nautičara i turista.
Kornati predstavljaju pravi raj za nautičare, ronioce i sve
one koji znaju uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode.
Kornat
Kornat je najveći, najviši, najduži i najpoznatiji šibenski
otok, a ujedno i najveći hrvatski otok na kome nema stalnih
naselja. Njegova sjevernoistočna strana je slabo razvedena
i ima mali broj uvala, ali je jugozapadna izrazito razvedena.
Najpoznatije uvale na otoku su Opat, Kravljačica, Vruje, Strižnja
i Lučica. Kornat je poznat i po atraktivnim vrhovima, utvrdi
Tureta, crkvici Gospe od Tarca te velikoj, ravnoj stjeni koja
se zove Magazinova škrila.
Žut
Žut je drugi otok po veličini u kornatskom arhipelagu. Nalazi
se uz otok Kornat od kojeg ga djeli Žutski kanal. Poznat je
po maslinicima i kvalitetnom ulju. Neke od najpoznatijih uvala
su Bizikovica, Golubovac, Pinizel, Sabuni, Dragišina, Žešnja
itd. Na otoku se nalazi i ACI marina.
Sit
Sit je jedan od slabije poznatih velikih kornatskih otoka.
Pitomijeg je krajolika od donjih kornatskih otoka. Između
Sita i Pašmana nalazi se Srednji kanal, najbolji plovni put
između zadarskih i šibenskih voda. Najpoznatije uvale su Dulukina,
Šumica, Ćitapićeva, Đunđurina.
|
|